Skip to main content

Bezbednosne procene predstavljaju detaljnu i sveobuhvatnu analizu stanja bezbednosti preduzeća ili organizacije sa obaveznim preporukama i instrukcijama za kontrolu i eliminisanje procenjenih rizika. Iz bezbednosne procene proizilazi elaborat bezbednosti koji sadrži identifikaciju opasnosti i izvora ugrožavanja sa planom tretiranja rizika koje treba da realizuju interne službe i sektori ali i partnerske kompanije koje pružaju usluge fizičke i tehničke zaštite, informatičke bezbednosti i bezbednosti lica, imovine i poslovanja u najširem smislu.

Proces izrada elaborata i studije bezbednosti podrazumeva primarno snimanje stanja, zatim identifikaciju i mapiranje rizika, njihovu sistematizaciju i klasifikaciju i na kraju definisanje skupa mera i aktivnosti za eliminisanje ili redukciju prepoznatih opasnosti.

Naš ekspertski tim pristupiće izradi bezbednosnog elaborata koristeći savremena sredstva, metodologiju i primere najbolje prakse čime se definiše nova koncepcija bezbednosnog sistema koji treba da zaživi u organizaciji i bude prihvaćen od strane menadžmenta.

Efikasno i sveobuhvatno vršimo opservaciju i procenu zatečenog stanja kroz nezavisnu i stručnu ekspertizu, dajemo predloge, uputstva i rešenja za sve evidentirane slabosti i ranjivosti koje mogu biti uzrok ozbiljnih poslovnih gubitaka.

Osnovni elementi naših provera koje ulaze u studiju bezbednosti su:

  • Kvalitet, profesionalnost, nivo obučenosti i spremnosti kadrova angažovanih u oblasti fizičkog obezbeđenja, kao i njihov profesionalni integritet, pouzdanost i odnos prema poslu;
  • Kompatibilnost, ekonomičnost, efikasnost i ažurnost sistema tehničke zaštite objekata, imovine i poslovanja (Video nadzor – CCTV, Alarm monitoring, dojava požara, kontrola pristupa, sigurnosne brava i vrata, ostala mehanička i elektronska zaštita);
  • Unapređenja i predlozi integracije tehničkih sistema sa ciljem postizanja mogućnosti da se isti resursi koriste za praćenje poslovnih procesa;
  • Revizija stanja sistema za zaštitu od požara i bezbednost i zaštitu zdravlja na radu uz proveru usaglašenosti sa zakonskom regulativom;
  • Evaluacija i provera bezbednosne kulture zaposlenih, rukovodilaca, višeg i srednjeg menadžmenta kao i definisanje akcionog plana za podizanje korporativne bezbednosti kroz program edukacije.

Svaki sistem treba da ima kreiran bezbednosni elaborat i bude spreman da studiju bezbednosti konstantno unapređuje i preispituje, jer je to jedini način da menadžment uspešno i transparentno upravlja korporativnom bezbednošću koja je neizostavna stavka održivosti i razvoja.

Plan obezbeđenja organizacije izrađuju u cilju implementacije mera iz Akta o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja i taj dokument, u zavisnosti od procene rizika ili zahteva samih organizacija, sadrži neophodne planske mere, aktivnosti i postupke koji se preduzimaju radi:

  1. onemogućavanja neovlašćenog pristupa objektu;
  2. signalizacije neovlašćenog ulaska u štićeni prostor i dojavu kontrolnom centru;
  3. onemogućavanja unošenja u objekat oružja, eksplozivnih, radioaktivnih, bioloških i drugih opasnih predmeta i materija;
  4. zaštite pojedinačnih vrednosti pomoću sistema elektrohemijske i drugih načina zaštite (koferi, kontejneri, kase, trezori i dr.);
  5. vršenja radnji usmerenih na sprečavanje krivičnih dela;
  6. praćenja kretanja u štićenom prostoru i oko njega, kao i u pojedinačno štićenim prostorijama;
  7. kontrole sprovođenja propisanih mera zaštite i unutrašnjeg reda u objektu i delovima pod posebnim režimom;
  8. integrisane zaštite sa lokalnim nadzorom ili bez njega i sa sistemom veze sa službenicima obezbeđenja na štićenom objektu;
  9. preduzimanja procedura po redosledu prioriteta za slučajeve pojave rizika.

Izrada plana obezbeđenja može da usledi tek nakon izrade procene rizika, njene detaljne analize, naročito u pogledu predloženog postupanja i tretmana rizika, zatim, procene i analize sopstvenih mogućnosti, potencijala i kapaciteta. Kada se završe sve pripremne aktivnosti, menadžment kompanije, na predlog menadžera bezbednosti, donosi odluku o izradi plana bezbednosti.

Plan obezbeđenja predstavlja finalnu fazu procesa planiranja sistema bezbednosti i zaštite korporacije pa se može reći da on u suštini predstavlja konkretizaciju svih ranijih planskih aktivnosti. U planu obezbeđenja faktički sadržan je sadržan odgovor poslovne organizacije u slučaju nastanka kriza, vanrednih događaja i konkretnih bezbednosnih incidenata. Plan bezbednosti kompanije, po svom karakteru predstavlja operativni dokument u kome su sadržane i do detalja razrađene sve aktivnosti vezane za procenu rizika, postupanje prema identifikovanim opasnostima, analizu izloženosti pojedinih sektora, procenu sopstvenih potencijala i raspoloživih resursa sa aspekta pripreme odgovora u slučaju ugrožavanja bilo koje vrste, te utvrđivanje i definisanje konkretnih mehanizama, procedura i operativnih mera i aktivnosti koje preduzimaju subjekti unutar kompanije, radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti, uključujući tu i mere sanacije i oporavka.

Plan sistema tehničke zaštite

Plan sistema tehničke zaštite

Plan sistema tehničke zaštite mora da bude kompatibilan sa planom sistema fizičke i fizičko-tehničke zaštite. Plan sistema tehničke zaštite predstavlja deo plana obezbeđenja kojim se regulišu elementi sistema tehničke zaštite.

Na osnovu mera zaštite u aktu o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja, i/ili po zahtevu organizacije kao korisnika, plan treba da:

  1. definiše vrste tehničke zaštite i štićene vrednosti organizacije koje se njima štite. Posebno treba da se definiše tehnička zaštita kada je reč o tajnosti podataka i zaštiti informaciono-komunikacionih tehnologija (lokacija, veličina, namena objekta, broj lica na lokaciji/objektu, informacioni sistem i dr.);
  2. specifikuje principe funkcionisanja pojedinačnih sistema tehničke zaštite, kao i principe funkcionisanja jedinstvenog integrisanog sistema (za svaki element sistema treba prikazati koji deo lokacije pokriva/štiti);
  3. navede osnovne karakteristike ugrađenih uređaja i elemenata sistema tehničke zaštite;
  4. dâ preporuke za elemente obuke lica koja će rukovati sistemom tehničke zaštite ili njegovim delovima;
  5. definiše način čuvanja plana sistema tehničke zaštite u skladu sa relevantnim propisima kojima se uređuje zaštita tajnosti podataka i poslovna tajna;
  6. odredi budžet, ljudske, tehničke i prostorne resurse za implementaciju mera;
  7. odredi rokove za implementaciju izabranih mera.

Prilozi plana obezbeđenja

Plan može da sadrži dodatne informacije koje se navode u prilozima. Ove dodatne informacije mogu da obuhvataju:

  • osnove, podloge, grafičke prikaze i fotografije koje pokazuju lokacije elemenata sistema obezbeđenja;
  • skice štićenog prostora;
  • tehničke specifikacije i deklaracije proizvođača o kvalitetu ugrađene opreme;
  • druga dokumenta koja su u funkciji elemenata plana;
  • dokaz o kompetentnosti autora plana obezbeđenja.